Arakhado životna sredina taj laki misija
|Bor, 10.10.2019.
Anita Demiri, bišušovto bijando berš taro Bor, si diplomirano inženjer tari životna sredina. Akaja terni romani čaj si inspiracija, uzor taj ponos za I generacija so avel.

Ani šala penol kaj lako bijano dive odredisarda lako izbor zanimanja. Bijandi si 5. Juna o Svetsko dive za zaštita životne sredine.
- Gova sasa mange motivacija so po sig te završiv studije, et te posvetina arakado amare puvake, počnik I Ania.
Fakultet upisisarda zahvaljujući lače ocene kaj sasala, taj prijemno uspešno položžisarda.

Anita taro piro obrazovanje I angažovanje palo osnovnih strudija penol:
- Kana diplomirijem ano novembar 2017. Berš, kerdem pauza jek berš, ama ni bešljem bizaposlini. S obziromm kaj me dikana sar jek aktivista za arakhado životna sredina postanijem član organizacije “Društvo mladih istraživača Bor”, savi but berša delijum ko podrućje zaštite životne sredine taj održivo razvoj na lokalnom nivou. Putarđile mange udara ka nevom saznanju tari životna sredina. Podijem ko predavanje, seminari taj obuke, mungrd prvo seminar but značajno sasa ki Fruška gora I tema sasa: “Upravljanje otpadom u Srbiji po EU standardima”. Taro gova poželisardem te bavima tari goja grana životne sredine.

Učestvijum ko but skupova taj obeležime značajne ekološka datumija, izdvojinđum učešće ko “BONIS-U” (Borska noć istraživača), taj “TNT” (Timočki naučni tornado), postainđum član tari još jek organizacija “Alternativa Bor”, savi isila oko deš ternhin manuša, save si inženjera kidime so silen jek cilj penda I Anita.
Svečano dodela diplome sasa 1.10.2018. berš, isto berš upisija I master studije ko Tehnički fakultet ano Bor, smer “Rudarsko inženjerstvo” na modulu reciklažne tehnologije I održivi razvoj.

Ko treningo ki Fruška gora sasa presudimo te mungro izbor avol reciklaža, smatriv kaj si goja oblast ani Srbija but potrebn, amari prirodni resursi but trošipe, a tari reciklaža arakolpe životna sredina taj održivi razvoj. Studiranje ko master studije sasa mange lakše nego li ko osnovno, ispitija položinđum ko prvo rok. Ačilo mange pana master rad savo mora te kerolpe eksperimentalno. Tema ka avol tari reciklaža papira, jer smatriv kaj si potreba za nevi tehnologija savi ka anol pocikno zagađenje životne sredine. U smislu reciklaža papira ka obezbedil arakhado voš taro presudno baro palav opstanko ki kaja puv.

So tičilpe neformalnog obrazovanja, therav duj sertifikata ko učešće ko međunarodnoj konferenciji savi sasa ko Borsko jezero ano period 11-15 juna 2018. “ekološka istina 2018” jek sasa ko studenskoj sekcija, a I dujto sertifikat ko poster sekcija. Ano Beograd ko Pravno fakulteti 8. Maja 2018. Dobijem sertifikat pohađanje obuke “Ekološka škola prava”.

Buki ani truka paro si te arakolpe. Kerdem trin mesek ani Gradska uprava ano Bor ani kancelarija za životnu sredinu, iskustvo so steknijem si but dragoceno sasams uvid ani ekologija tari aver strana, so nisasama ano fakultet taj nisasama prilika te sikgovava. Sar s penena mungri diploma ka avol vrednovano tek za nesavo berš kana ki Srbija, možda, ka premenipe svest manušengo tako arakhardo životna sredina, đi tad ka borima manuša so si ano mungro okruženje te na čuden gunoj ko drom, smatriv kaj promena taro svest počnil tare cikne navike, penol amari sagovornica.

Mungrim vršnjacima preporičiv: Uložin ano obrazovanje, taj usavršinentumen, taj bare snovija mangen baro trud! Len inicijativ, kaj samo upornošću šaj tea en đi ko uspeh!
Da si Aanita čače veruil ano gova poručil I penol kaj ano studiranje steknija but sertifikata taro znanje em veštine.
Afirmativno mera za o Romska studentija za lengo upis ko fakulteti ani Sbija, sprovodinipe tari 2005. Berš, a ki snaga si I pravilnik savo fakultetima nalaže adj odredine tana aven za o studentija tari osetljivo grupa. Kandidatija romane nacionalne zajednice za gola tana konkurisinena ko pofta fakulteti paši obavezna lila, te aven preporuka tako Nacionalni savet roma nacionalne zajednice ramome ko fakultet. Vn položinen prijemno pačiv sar avera studentija, ali isilen posebno rang.
Sijasi afirmatina crdini taro berš ko berš barabolpe o đindo terne Roma save palo završini srednjo baro čheroro nastavinen po obrazovanje. Gova so posebno ohrabril si činjenica kaj but, sar Anita Demiri, na koristinen posebne kvote, već upisinenpe ko univerzitet bunari Srbija upisinipe sijasipe odlično uspehu ki srednjo baro čiteroro I baro boju bodova ko prijemno ispit, odnosno uspešno završime osnovno studija.